|
MENTALNO ZDRAVLJE MLADIH - Duševni poremećaji u adolescenciji  subota, 1.8.2009

Poremećaji spavanja 


O poremećaju spavanja govorimo kad zbog problema u spavanju dijete počinje imati teškoća u svakodnevnim aktivnostima.
Nesanica može biti uzrokovana cijelim nizom medicinskih stanja, bolovima, pa čak i nekim lijekovima, a loša higijena spavanja dodatno je otežava. Ukoliko je neko medicinsko stanje uzrokovalo nesanicu, njezino je liječenje vezano u prvom redu uz liječenje tog stanja. Veza između različitih medicinskih stanja i poremećaja sna vrlo je složena i obostrana i nije u potpunosti jasno kako ti različiti čimbenici međusobno djeluju.
Poremećaji sna su česti, a unatoč uvriježenom mišljenju, pogađaju i mlade osobe. Pri tome je važno naglasiti kako su neki oblici poremećaja sna češći kod mladih osoba, dok su neki karakteristični za stariju životnu dob.
Iako je poremećaj sna relativno česta pojava kod svake osobe, o stvarno kliničkom problemu govorimo kada taj poremećaj značajno ometa život i svakodnevne aktivnosti pojedinca.
Poremećaje spavanja možemo podijeliti u četiri velike skupine:
1. primarni poremećaji spavanja - pretpostavlja se da se javljaju zbog nenormalnosti u mehanizmima koji su odgovorni za započinjanje ili usklađivanje razdoblja budnosti i spavanja, a često su komplicirani okolinskim čimbenicima.
2. poremećaj spavanja vezan uz druge duševne poremećaje kao primjerice depresiju ili shozofreniju.
3. poremećaji spavanja zbog narušenog općeg zdravstvenog stanja
4. poremećaji spavanja prouzročeni psihoaktivnim tvarima.
Kad govorimo o poremećajima spavanja, prije svega mislimo na primarne poremećaje koji uključuju:
Primarna insomnija - Riječ je o poremećaju koji karakteriziraju teškoće započinjanja ili održavanje spavanja ili neodmarajuće spavanje. Ovaj je poremećaj češći kod odraslih, iako nije isključen ni kod djece. Ako se javlja kod djece, onda je najčešće uzrokovan okolinskim čimbenicima: dijete ima problema u školi ili s vršnjacima, tako da noću razmišlja ili ima problema s odvajanjem od roditelja.
Primarna hipersomnija - Obilježena je prekomjernom pospanošću i također se češće javlja u nekim obiteljima. Ovaj poremećaj obično počinje u adolescentnoj dobi, a najintenzivniji je između 15. i 30. godine života.
Narkolepsija - Riječ je o ponavljajućim i nekontroliranim napadima odmarajućeg spavanja. Pospanost se smanjuje nakon napada spavanja, da bi se vratila nekoliko sati kasnije. Narkolepsiji najčešće prethodi razdoblje dnevne pospanosti. Poremećaj najčešće klinički postaje izražen u razdoblju adolescencije.
Poremećaji spavanja vezani uz disanje - Radi se o isprekidanom disanju koje dovodi do prekomjerne pospanosti ili nesanice. Ovaj poremećaj najčešće se javlja u srednjoj životnoj dobi, a kod djece je povezan s povećanim tonzilama. Opisana je obiteljska sklonost ovom poremećaju.
Poremećaj rasporeda spavanja-budnosti - Bitno obilježje ovog poremećaja je trajan ponavljajući model isprekidanog spavanja, koji je posljedica nesklada između osobnog endogenog sustava spavanje-budnost s jedne strane i zahtjeva okoline s druge strane. Češće se javlja kod osoba koje rade u noćnim smjenama, a često i kod adolescenata: ritam spavanja i budnosti kod adolescenata je različit od ritma odraslih, kao i od zahtjeva okoline. Ako slijede svoj ritam, adolescenti kasno odlaze spavati, imaju potrebu za dugim spavanjem, a okolinski zahtjevi ranog ustajanja zbog škole kod njih izazivaju stalan osjećaj umora.
Noćne more - Noćne more najčešće se događaju u posljednjoj trećini noći (između 4 i 6 sati ujutro), tijekom REM faze spavanja. To je faza u kojoj sanjamo. Bitno obilježje ovog poremećaja je ponavljanje zastrašujućih snova koji dovode do buđenja. Sadržaj noćnih mora vezan je uz prijeteće tjelesne opasnosti (proganjanje, napad, ozljeda) ili opasnost može biti manje naglašena, ali je naglašena osobna greška ili nelagoda (snovi u kojima smo osramoćeni, pad na ispitu, loša ocjena u školi). U većini slučajeva noćne more ne ponavljaju stvarne događaje. Najčešće počinju između treće i šeste godine života. Većina djece barem povremeno sanja takve snove, ali oni uglavnom nakon nekoliko godina povremenog javljanja spontano iščeznu.
Noćni strahovi - Ovaj poremećaj obilježen je ponavljanim, iznenadnim buđenjem iz sna. Obično se javljaju tijekom prve trećine spavanja, počinju vrištanjem ili plakanjem i traju do deset minuta. Epizode straha praćene su uzbuđenjem i ponašanjem koje odgovara intenzivnom strahu. Tijekom epizode noćnog straha dijete teško probudimo ili utješimo, a ako se probudi, ne sjeća se sna ili se sjeća samo fragmentirano. Drugi dan se ne sjeća ničega. Noćni strahovi obično počinju u djece između četvrte i dvanaeste godine života i spontano prolaze tijekom adolescencije. Neka istraživanja govore i o obiteljskoj sklonosti.
Većina poremećaja spavanja karakterističnim za mlađu životnu dob djece, a većina spontano se povlači u razdoblju nakon adolescencije.
Narkolepsija i hipersomnija su najčešće kod adolescenata, a insomnija (nesanica) je češća kod odraslih, iako se i ona može javiti kod djece. Liječenje poremećaja spavanja je individualno, pri čemu se vijek moramo voditi računa o tome ide li poremećaj spavanja uz neke druge poremećaje (duševne ili tjelesne) ili se možda radi o konzumiranju psihoaktivnih tvari. Neki poremećaji spavanja poput noćnih strahovi i noćne more često su povezani sa separacijskim problemima kod djece, što se može liječiti psihoterapijom.
Dr. med. Saida Rezaković
Pošalji prijatelju

Članci iste tematike | Shizofrenija Shizofrenija spada u najteže psihičke promjene. U prosjeku oko 1% populacije oboli od nekog oblika šizofrenije tijekom života, muškarci obično u tinejdžerskoj dobi ili... |  | Panični poremećaj Panični poremećaj je prisutan u oko 2% populacije, sa većom učestalošću kod žena. Pacijenti sa paničnim poremećajem su često... |  | Depresija u mladih osoba Općenito, vrijeme adolescencije vrijeme je velikih promjena, skokova u sazrijevanju, ali i kriza, pri čemu se adolescent nalazi na prijelzu između dijeteta u odraslu osobu suočen s mnogim fizičkim... |
Vaši komentari (0) - Vidi komentare


|