 |
|
Zadnje izmjene
|
|
19.5.2013.
| |
|
|
 |
GDJE SAM  ODISEJ REVIJA - SPONZORIRANI ČLANCI
DOBAR SAN - Put do zdravlja
četvrtak, 28.7.2011
Spavanje kao prirodna funkcija
Spavanje je biološka – prirodna funkcija kao jedenje, disanje i ostale naše životne funkcije. Čovjek ne može izdržati dugo bez sna, jer san je faza u kojoj se tijelo odmara, sve metaboličke funkcije se usporavaju, sakuplja energiju te se vrši faza detoksifikacije ali i restrukturiranje mnogih sustava (proizvodnja hormona rasta i proteina).
Međutim tijelo se nikada u potpunosti ne isključuje, a osobito ne mozak. U tijeku spavanja, mozak je vrlo aktivan. Kao prvo mozak kontrolira sve automatske funkcije, disanje i ostale tjelesne funkcije, te rad svih organa. Postoje teorije, koje objašnjavaju da se u spavanju mozak reprogramira, sortira i čisti sakupljene informacije, te se obnavlja sposobnost koncentracije, procesuiranja novih informacija i opće intelektualne ali i psihičke sposobnosti.
Utvrđena su dva tipa spavanja: non REM (NREM) i REM spavanje. Oba imaju karakteristične fiziološke promjene. U tijeku spavanja, prelazi se po nekoliko puta iz jedne u drugu fazu spavanja, i to u 90-minutnim ciklusima.
Ne-REM čini 75-80% čitavog spavanja u odraslih. Prilikom spavanja mi zapravo plutamo između dva stadija sna, REM (rapid eye movement) i ne-REM, i to u 90-minutnim ciklusima.
Ne-REM san – ortodoksno spavanje, ima 4 stadija, svaki s drugačijim značajkama, od pospanosti do «dubokog sna», kad se događaju najvažniji efekti odmora i obnavljanja organizma. Čak i u najdubljem ne-REM snu, naš mozak još uvijek ''obrađuje'' informacije. To je tzv. ortodoksno spavanje karakterizirano opadanjem metaboličke aktivnosti, krvnog tlaka i broja otkucaja srca. Ortodoksno spavanje se može dijeli na dvije faze: lagan ortodoksan san i dubok ortodoksan san. U lakom ortodoksnom snu tijelo tijekom noći do 40 puta promijeni svoj položaj, što osigurava neometanu cirkulaciju krvi, a mišići ostali aktivni. No, u duboku ortodoksnom snu i mišići i mozak su do krajnosti opušteni. Noću, dok spavamo, obično oko pet puta prelazimo iz ortodoksnog u paradoksalan san.
REM-san – paradoksalno spavanje, je aktivan san u kojem se događaju snovi, disanje i rad srca se ubrzavaju i postaju normalni, mišići su opušteni i odmaraju se ali mozak je izuzetno aktivan i oči se kreću ispod spuštenih očnih kapaka.Za vrijem paradoksalnog spavanja – REM faza, karakteristično je nepravilno disanje i puls, kao i brzo kretanje očiju (REM). REM spavanje slijedi nakon svakog ciklusa NREM spavanja. Većina snova se javlja tijekom REM faze sna. Pretpostavlja se da se gore navedeno reprogramiranje odvija upravo tijekom takozvanog paradoksalnog sna (REM).
Eksperimentalno je dokazano da spavači mogu vjerno opisati svoje snove, ukoliko ih probudimo u tijeku REM faze spavanja. No, nakon što samo pet minuta od REM spavanja sjećanje na ono što smo sanjali je maglovito, a ako prođe deset minuta ne sjećamo se više ničega. Ljudi koji tvrde da ne sanjaju spadaju u one koji ne bude odmah nakon REM spavanja, već ulaze u novu fazu ortodoksnog spavanja. REM spavanje u prosjeku traje oko 15-20 minuta, zatim slijedi 60-90 minuta ortodoksnog spavanja. Tijekom jedne noći na snove otpada čak dva sata spavanja.
Eksperimenti su pokazali da spavači koji su bili lišavani REM spavanja, tako što ih se budilo kadgod bi ušli u REM fazu, postajali su sve tjeskobniji, razdražljiviji i agresivniji, a teško su se koncentrirali. Neki su imali halucinacije. Kasnije su to nadoknađivali dodatnim i duljim razdobljima spavanja.
Navedeni nalazi u eksperimentima, ukazuju da u mozgu postoji sustav koji regulira ponašanje vezano uz porive – glad, spolni nagon, agresivnost, a tokom sna se obično "prazni". Ako se funkcioniranje toga sustava poremeti, dolazi do nekontrolirane REM aktivnosti u budnom stanju. Tako neki ispitanici imaju halucinacije u budnom stanju nakon što su bili lišavani sna, za vrijeme eksperimenata.
Najvažniji faktor spavanja naš dnevni ritam – cirkadiani ciklus budnosti i spavanja, koji svaki čovjek ima i koji određuje našu potreba za snom kao i njegovu kvalitetu. Ako se ovaj cirkadiani ritam poremeti, remeti se funkcija spavanja kod te osobe. Kvaliteta i kvantiteta sna tijekom noći je određena cijelim nizom čimbenika: vremenom kada se odlazi spavati, vremenom od lijeganja do usnivanja, brojem i vremenom buđenja tijekom sna, vremenom konačnog jutarnjeg buđenja te učestalošću i trajanjem dnevnog sna.
Treba uzeti u obzir hranu i konzumiranje alkohola prije odlaska na spavanje, fizičku ili mentalnu aktivnost, uzimanje ili izostavljanje lijekova, kofeina i nikotina te također razinu i vrijeme fizičke aktivnosti.
Razne organske bolesti (kardiovaskularne, plućne bolesti, Parkinsonova bolest, druge kronične bolesti) te psihički simptomi (kao što su: depresija, anksioznost, manija i hipomanija) također utječu na kvalitetu sna.
Za dobar san je potrebna prvenstveno dobra higijena spavanja – stvaranje dobrih navika spavanja, uz izbjegavanje faktora koji mogu poremetiti san, a u slučaju poteškoća se savjetuje vrlo racionalno i povremeno korištenje lijekova (sedativa), međutim kod trajnijeg uzimanja treba se posavjetovati s liječnikom.
Dr. med. Saida Rezaković
 Pošalji prijatelju
Članci iste tematike | Preporuke za zdravo spavanje
Deset preporuka za zdravo spavanje
Američka Nacionalna fondacija za spavanje daje 10 preporuka za zdravo spavanje:
1.Planirajte spavanje i buđenje ujutro redovno uvijek u isto vrijeme, makar... |  | Spavanje, snovi i prevencija bolesti
Sigmund Freud je bio prvi psiholog koji je snovima posvetio veliku pozornost i znanstvenu analizu. Značajan dio njegovih metoda psihoterapije... |  | Patološki poremećaji sna
Hodanje u snu (somnabulizam) – kod ove pojave čovjek koji hoda u snu zapravo spava, ali izvodi razne mehaničke pokrete, kao što je npr. hodanje ili govorenje. Ti pokreti izmiču njegovoj svjesnoj... |  | Poremećaji spavanja - nesanica
Ljudi imaj imaju cirkadiani ritam za većinu funkcija, – rad srca i vaskularnog sustava, probave, metabolizma, pa i spavanja. Cirkadiani poremećaj ritma spavanja je desinkronizacija – neusklađenost... |
Vaši komentari (0) - Vidi komentare
|
|
|
|
ODISEJ REVIJA
|
|
|
